HDC logo  
IGNORIRANJE INSTITUCIJA DIZAJNA - ILUZORNI PLANOVI ZA PORAST KONKURENTNOSTI BEZ POTICANJA DIZAJNA
19.04.2005.
S današnjim datumom, krovne hrvatske institucije za dizajn - Hrvatski dizajn centar i Hrvatsko dizajnersko društvo izvještavaju javnost da se prvi projekt HDC-a, kojem je cilj bila implementacija dizajna u drvnu industriju Hrvatske, neće nastaviti u 2005. godini. Razlog tome je neinteres i nemar Ministarstva poljoprivrede, vodnog gospodarstva i šumarstva, nadležnog za razvoj drvne industrije, koje je u nekoliko navrata, zastupano od tadašnjega državnog tajnika g. Josipa Bartolčića, na javnim skupovima obećalo financiranje nastavka ovog projekta planiranog za izvođenje sljedećih pet godina, minimalnih za uspostavljanje sustava suradnje na relaciji dizajn - proizvodnja.

Dopisom od 14. ožujka 2005. godine (prije smjene g. Josipa Bartolčića) Ministarstvo poljoprivrede, vodnog gospodarstva i šumarstva obavijestilo je HDD da za projekt radionice za proizvođače i dizajnere, a s temom usklađivanja projektnog zadatka za nastavak projekta Dizajn za održivi razvoj, te za nastup na sajmu Ambijenta 2005. nije odobrilo sredstva za 2005. godinu.

Napomenimo da su upravo ovi projekti glavne preporuke okruglog stola koji se je održao na dan otvaranja Ambijente, 13. listopada 2004., na kojem su aktivno sudjelovali državni tajnik za drvnu industriju iz Ministarstva poljoprivrede, vodnog gospodarstva i šumarstva g. Josip Bartolčić, Jerko Zovak, predsjednik Udruženja drvoprerađivača Hrvatske i Marijan Kavran, direktor Centra za razvoj drvne industrije Rijeka (suorganizator projekta Dizajn za održivi razvoj. U diskusiji su dizajnersku struku predstavljali g. Boris Ljubičić (predsjednik HDD-a), gđa Tatjana Jallard (direktorica HDC-a), gđa Andrea Hercog (produkt dizajnerica; stručna voditeljica projekta Dizajn za održivi razvoj), g. Stipe Brčić (voditelj Studija dizajna), g. Mladen Orešić (profesor produkt dizajna, Studij dizajna), g. Nikola Radeljković (produkt dizajner; Numen/FOR USE) i još oko stotinjak prisutnih cijenjenih gostiju.

Državni tajnik za drvnu industriju tom je prilikom izjavio kako je dizajn nužan za napredak hrvatske drvne industrije i upravo stoga je uključen u novu strategiju njezina razvoja, posebno naglasivši da će se za HDC izdvojiti financijska sredstva iz državnog proračuna za 2005., jednako kao i za nastavak projekta Dizajn za održivi razvoj u 2005. s ciljem razvoja dizajna u drvnom sektoru.

A objašnjenje odbijanja predloženih projekata glasi: "S obzirom da je na navedeni natječaj pristigao velik broj zahtjeva, a financijska su sredstva Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva za tu svrhu ograničena, izvješćujem Vas u skladu s odlukom Povjerenstva da Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva nažalost nije u mogućnosti financijski potpomoći predmetne manifestacije. Planiramo svake godine objaviti natječaj za dodjelu financijske potpore za organizaciju manifestacija iz područja djelokruga našeg Ministarstva, te Vas ovim putem obavještavam da ćemo natječaj za iduću godinu objaviti krajem 2005. godine."
Dopis je potpisan od predsjednika Povjerenstva, g. Luke Burilovića.

HDC i HDD su za Ministarstvo poljoprivrede pripremili segment o razvoju dizajna u drvnoj industriji i HDC-a kao provoditelja te funkcije - za novu strategiju drvne industrije kako bi on mogao biti u nju uvršten i time biti financiran. Tu istu strategiju prihvatila je Vlada, a državni tajnik Josip Bartolčić predstavio ju je medijima na tiskovnoj konferenciji 27. 7. 2004. Tom su prilikom predstavnici HDC-a i projekta Dizajn za održivi razvoj bili sudionici tiskovne konferencije organizirane od Ministarstva kako bi predstavili tijek poznatog projekta. Ta formalno javna podrška nije bila potkrijepljena organizacijskim ni financijskim činjenicama, već uvjeravanjem da će budžet biti dodijeljen za 2005. jer tada nije bilo predviđenih sredstava.

Podsjetimo se da je projekt Dizajn za održivi razvoj pokrenut zbog nepostojeće profesionalne suradnje između proizvođača namještaja i dizajnera, suradnje nužne za stvaranje konkurentnoga hrvatskog proizvoda za strogo i zahtjevno globalno tržište. Plan je bio provoditi ga minimalno pet godina kako bi se uspostavila i usavršila suradnja s dizajnerima. Dizajn je metoda i alat o čijoj je primjeni potrebno educirati poduzetnike i poticati njegovu uporabu. Ali ne uporabu dizajna kao stylinga, budući da je to trošak, već kao integralnog dijela razvojnog procesa čime on postaje dugoročno isplativa investicija.

Svima je poznata činjenica da je Hrvatska bogata cijenjenom drvnom masom koja se većinom izvozi kao primarni proizvod, a da bi se u obliku finalnog proizvoda uvozila kao strani, te se s puno većom dodanom vrijednošću zbog dizajna prodavala po visokim cijenama. Napomenimo da neki od hrvatskih dizajnera oblikuju namještaj za talijanske i njemačke proizvođače, dok ih hrvatski proizvođači ne angažiraju. Apsurdno je da se uz toliko veliki broj proizvođača namještaja i visokoobrazovanih industrijskih dizajnera na državnoj razini dizajn ne proglasi nacionalnim prioritetom i ne potiče na njegovu uporabu pri stvaranju novih proizvoda i usluga, i to ne samo u sektoru namještaja, već i u cjelokupnom malom i srednjem poduzetništvu.

Spomenimo podatak da se u Hrvatskoj brodovi opremaju namještajem iz Francuske, a posjedujemo cijelu industrijsku granu koja proizvodi namještaj i koja propada jer, između ostalog, ne rabi dizajn i marketinšku obradu proizvoda. Grade se državne i privatne zgrade koje se opremaju talijanskim namještajem (od hrvatskog drveta). Zamislimo efekt državnog poticanja korištenja usluga hrvatskih dizajnera koji razvijaju brand hrvatskog namještaja domaćih proizvođača, a kojim se opremaju privatni i javni prostori: Vladini uredi (!), javne ustanove (bolnice, brodovi, hoteli i sl.) i privatno stanovanje. Time bi se zasigurno povećala zaposlenost i nacionalni bruto dohodak te stvorio brand hrvatskog namještaja dovoljno konkurentan i za izvoz, jednako kao i identitet cjelokupnih grana gospodarstva poput drvnog sektora, brodogradnje i turizma. Trebaju li nam strani konzultanti da nam ukažu na te iste stvari i da se pri tome potroše milijuni eura na konzalting kad potencijal i samo znanje već imamo?

Zbog navedenog nerazumijevanja tek osnovani HDC i HDD (neprofitna udruga), bili su primorani iznijeti projekt od nacionalne važnosti na svojim leđima, kako bi se prikazao jedan od uzornih modela projekta za implementaciju dizajna u cjelokupnu industrijsku granu. Za to vrijeme su se nadležne institucije bavile nekim drugim poslovima. Za projekt Dizajn za održivi razvoj tijekom 2004. godine nije se našlo financijskih sredstava u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva, Hrvatskoj gospodarskoj komori ni u Udruženju drvoprerađivača Hrvatske. Organizacijska vrijednost nužno smanjenog obima projekta Dizajn za održivi razvoj iznosila je 295.000,00 kuna (integralni projekt iznosio bi 624.000,00 kuna). Većinu tog iznosa su HDC i HDD pokrili sponzorskim uslugama, a jedino je Spačva uplatila 20.000,00 kuna za sudjelovanje u projektu, dok je DI Novoselec u vrijednosti istog iznosa izveo fizičke radove postavljanja štanda i njegovu demontažu. Ministarstvo gospodarstva je tek naknadno uplatilo 10.000,00 kuna za projekt razvoja cjelokupne industrije namještaja. Ministarstvo poljoprivrede čak ni na upozorenje da se projekt neće realizirati tjedan dana prije Ambijente nije odreagiralo. Projekt su doslovno spasile Spačva DI i DI Novoselec financijskom injekcijom nužnom za sudjelovanje u projektu, čiji se je iznos usmjerio na realizaciju nastupa na Ambijenti, koja je bila jedan od sponzora ovog projekta budući da je njezin organizacijski odbor svjestan važnosti dizajna u kontekstu namještaja. Nakon Ambijente, projekt Dizajn za održivi razvoj stao je na fazi prezentacije, a u marketinšku obradu nije se ulazilo zbog nedostatka financija. Nekoliko dizajnera naknadno je uspostavilo suradnju s pojedinim proizvođačima.

Hrvatski dizajn centar je jedinstveni primjer dizajn centra u svijetu budući da je osnovan od dizajnerske struke, a ne kao u većini europskih, azijskih i američkih zemalja - od Vlade i najvećih nacionalnih kompanija kao glavnih financijera, što govori dovoljno o niskoj svijesti o dobrobitima dizajna kao jednog od ključnih strateških alata za povećanje konkurentnosti i dodane vrijednosti! Nakon gotovo godine dana od osnivanja HDC-a, niti jedno ključno ministarstvo niti sam Vladin ured nije odgovorilo na predloženi projekt HDC-a ni DOR-a. Jedino je Ministarstvo kulture dodijelilo 20.000,00 kuna za publikacije HDC-a, što je vrlo značajan pomak u odnosu na ostale državne urede kojima je razvoj nacionalne ekonomije i potrebnih znanja primarna misija. Vlada ne želi slušati o dizajnu koji se koristi kao strateško oružje u utakmici konkurentnosti niti je itko ikada HDD kao krovnu strukovnu udrugu konzultirao po bilo kojem pitanju dizajna!

Sama funkcija HDC-a jednaka je kao i svih ostalih dizajn centara diljem svijeta, a to je da bude medijator koordinacije u svim pitanjima za dizajn između Vlade i gospodarskih subjekata.

Danas je paradoksalna tema spomenutoga okruglog stola na kojem je postavljeno pitanje: "Hrvatski dizajn za hrvatski namještaj - iluzija ili perspektiva?".

Odbijanjem suradnje s krovnim institucijama dizajna u Hrvatskoj, koje posjeduju znanje i iskustvo implementacije dizajna, a u cilju povećanja konkurentnosti nacionalne ekonomije, postaje iluzorna i težnja hrvatskoga gospodarstva za postajanjem snažnim faktorom ne samo na domaćem, već i na međunarodnom tržištu.

Za detaljnije informacije molimo kontaktirati direktoricu HDC-a, gđu Tatjanu Jallard (098 311 620) i stručnu voditeljicu projekta Dizajn za održivi razvoj, Andreu Hercog (091 111 0031).
Organizatori:
Hrvatski dizajn centar
Hrvatsko dizajnersko društvo
Centar za razvoj i promicanje
drvne industrije Rijeka
U suradnji sa:
Ambientom, Studijem dizajna i
Šumarskim fakultetom
Sponzori:
printeligepa groupambientalaboratoriumnumenweb.burzainventaleainkeralto
site by WEB.BURZA